Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Apelacioni sud u julu odlučuje o presudi za ubistvo Slavka Ćuruvije
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

25. 05. 2020.

Autor: Tamara Spaić Izvor: Cenzolovka

Apelacioni sud u julu odlučuje o presudi za ubistvo Slavka Ćuruvije

Pet godina posle početka suđenja, više od godinu dana posle prvostepene presude, 21 godinu posle ubistva novinara Slavka Ćuruvije, 7, 8. i 9. jula će Apelacioni sud odlučivati o presudi kojom su četvorica pripadnika RDB-a osuđena na ukupno 100 godina zatvora

Apelacioni sud će u julu odlučivati o prvostepenoj presudi za ubistvo novinara i vlasnika Dnevnog telegrafa i Evropljanina Slavka Ćuruvije. Nakon što je zbog epidemije koronavirusa odložena sednica zakazana za 30. mart, danas su određeni novi datumi: 7, 8. i 9. jul u 10 sati.

Javna sednica će biti održana u Velikoj sudnici Apelacionog suda, a budući da ta sala ima više od 200 mesta, pretpostavlja se da neće biti problema sa poštovanjem epidemioloških mera, ukoliko još budu na snazi.

Danas je definisano i petočlano sudsko veće koje će odlučivati o žalbama branilaca optuženih i tužioca na prvostepenu presudu koja je posle četiri godine suđenja doneta 5. aprila 2019. godine.

Sudija izvestilac će, kao što je već bilo najavljeno, biti Bojana Paunović. Za predsednika sudskog veća određen je sudija Milimir Lukić, a u veću će biti još i sudije Dragan Ćesarović, Nada Zec i Sretko Janković.

Javna sednica će početi referisanjem sudije Bojane Paunović, a zatim će svi koji su uložili žalbe na prvostepenu presudu imati prilike da se izjasne i obrazlože svoje žalbe.

Prvostepeno osuđeni na 100 godina

U prvostepenom postupku, koji je vođen pred Odeljenjem za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu, osuđeni su Radomir Marković, Milan Radonjić, Ratko Romić i Miroslav Kurak, ukupno na 100 godina zatvora.

Suđenje je trajalo gotovo četiri godine, od 1. juna 2015. do 5. aprila prošle godine.

Prvostepenom presudom je tadašnji šef Resora državne bezbednosti Radomir Marković osuđen na 30 godina zatvora zbog podstrekavanja na ubistvo Ćuruvije.

Kao saizvršioci koji su pripremali ubistvo novinara osuđeni su tadašnji šef beogradskog centra RDB Milan Radonjić – na 30 godina zatvora, a pripadnik rezervnog sastava DB Miroslav Kurak i operativac RDB-a Ratko Romić na po 20 godina zatvora. Prema presudi, Ćuruviju je ubilo N.N. lice.

Nasuprot presudi, optužnica tvrdi da je Ćuruviju 11. aprila 1999. godine ubio Miroslav Kurak, a da mu je saučesnik bio Ratko Romić, koji je drškom pištolja udario u glavu Ćuruvijinu prijateljicu Branku Prpu.

Kako se navodi u optužnici, Ćuruvija je ubijen zbog „javnog istupanja u zemlji i inostranstvu i kritike nosilaca političke vlasti, mogućnosti da utiče na javno mnjenje i delovanje opozicionih društvenih snaga, radi očuvanja postojeće vlasti“.

Ćuruvija je ubijen na Uskrs, 11. aprila 1999. godine, u dvorištu ispred ulaza u zgradu u kojoj su bile prostorije marketinške službe Dnevnog telegrafa.

Na presudu, koja je doneta preglasavanjem sudija u sudskom veću (2:1), žalili su se i branioci optuženih i tužilaštvo. Odluka sudija da u presudi egzekutore označe kao N. N. lica izazvala je i oštre reakcije javnosti, ali su reakcije novinara bile većinski pozitivne zbog činjenice da je do presude ipak došlo. Nijedan drugi slučaj ubistva novinara nije do sada rešen.

Milan Radonjić i Ratko Romić odluku Apelacionog suda čekaju u kućnom pritvoru, a Miroslav Kurak je i dalje u bekstvu i ništa ne ukazuje na to da država aktivno postupa po poternici koja je za njim raspisana.

Jedino je Radomir Marković u zatvoru, gde već izdržava maksimalnu kaznu za ubistva na Ibarskoj magistrali i ubistvo Ivana Stambolića.

Jedini slučaj ubistva novinara u Srbiji koji je do sada rešen, odnosno koji je dobio sudski epilog, ponovo je na ispitu u Apelacionom sudu. Od odluke ovog suda zavisi da li će prvostepena presuda biti potvrđena, odbačena ili delom promenjena. Ukoliko presuda bude odbačena, suđenje se vraća na početak.

KO JE SUDIJA LUKIĆ KOJI PREDSEDAVA SUDSKIM VEĆEM

Predsednik petočlanog sudskog veća sudija Milimir Lukić dobro je poznat javnosti jer je bio član sudskog veća koje je sudilo za ubistvo premijera Zorana Đinđića, kao i predsednik veća u slučaju zemunskog klana.

U ovom trenutku on je i predsedavajući sudskog veća Apelacionog suda u slučaju prvostepene presude Darku Šariću kojom je Šarić za šverc kokaina kažnjen sa 15 godina zatvora.

Sudija Lukić je poznat po snažnom javnom zalaganju da se rasvetle ubistva novinara. U jednom intervjuu datom FoNetu 2015. godine, sudija Lukić je izjednačio rad i značaj novinarskog istraživanja sa ciljevima sudskog postupka kao načina da se dođe do istine. Zalaže se za sankcionisanje ugrožavanja novinara.

„Novinar, u ime društva, traga za blagovremenim i istinitim informacijama. Ukoliko se neko obračuna sa novinarom zbog njegovog posla, nema veće obaveze nego da se otkriju svi detalji napada i ko stoji iza toga, a potom zadovolji pravda pred sudom“, naglasio je Lukić u intervjuu pre pet godina.

Kažnjavanje napada na novinare je „preventivni štit“ da bi novinari mogli da se bave svojim radom, jer bi, u suprotnom, napadač bio nagrađen, naglasio je Lukić.

Sudija Milimir Lukić je od januara 2010. sudija Apelacionog suda, a od januara 2014. sudija Krivičnog odeljenja i zamenik predsednika i sudija Posebnog odeljenja za organizovani kriminal.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi