Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Brojanje reči
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

29. 12. 2008.

Izvor: Blic

Brojanje reči

Ovih dana, pred Novu godinu, svi nešto biraju, a na mene je najjači utisak ostavio pred kraj nedelje objavljen izbor reči koje su obeležile medijski govor u 2008. godini. Ilustrujući svoju novogodišnju čestitku, u beogradskoj Medijskoj dokumentaciji „Ebart” navode da se među visokofrekventnim rečima nalaze i laž (5.275), prevara (2.994), katastrofa (2.607) i lopov (1.699).

Od geografskih pojmova, Srbija je, naravno, na ubedljivom prvom mestu sa čak 90.928 pojavljivanja u štampi, dok je reč Evropa na drugom - pomenuta 50.171 put. Kosovo je pomenuto 24.477 puta. Medijska dokumentacija „Ebart” ovu računicu izvela je na osnovu 265.515 novinskih članaka objavljenih u Srbiji do 18. decembra.

Najfrekventnija reč bila je „nesreća”, pomenuta 10.332 puta, dok je sreća bila pomenuta samo 2.935 puta, mada istraživači ovog fenomena ne opovrgavaju moju sumnju da se i sreća pominjala u nekakvoj sintagmi poput - „zla sreća” ili „sreća u nesreći”…

Naspram frekventnog lopova izraz „dobar čovek” javlja se samo 150 puta.Gde su nestali dobri ljudi ili njih nema samo u našim medijima, suočenim s dosta nemilosrdnim podatkom da robu bolje prodaje neki prevarant, lopov, ukoljica, silovatelj i ko zna ko još, nego što bi prodaju povećalo opevanje nečije dobrote što se ovde, uostalom, često izjednačuje s glupošću.

Iskusni ljudi lako će se složiti oko činjenice da se zagađeni govor ne može pobediti - ćutanjem.

Pravo pitanje jeste koja je vrsta govora efikasna protiv govora mržnje čija je glasnost direktno srazmerna približavanju izbora ili onoj vrsti političke krize koja vodi ka izborima. Učestalo pominjanje ružnih reči i kvalifikacija nije ništa drugo nego sredstvo političke borbe. Mislim da naša iskustva po pitanju medijskog govora nisu različita od drugih zemalja koje su prolazile kroz tranzicioni grč. Ali to nije razlog da se pokrijemo jorganom preko glave i da se pravimo da ne vidimo da se tranzicija svodi na sabiranje prihoda u državnom budžetu, a ne vodi se rasprava o tranziciji kao putu ka društvenoj pravdi, sreći i - dobrim ljudima.

Preti nam opasnost da se privremeni poremećaj sistema vrednosti pretvori u trajno i trpno stanje, a imam ružan utisak da bi lenjim, inertnim i pokvarenim političarima takvo stanje stvari sasvim odgovaralo jer bi bili svoji na svome. Nemam utisak da bi se sekirali što smo mi ostali ojađeni i oštećeni, sve dok su oni suvereni gospodari javnog života, javnih para i opštih poslova.

U nas se društvena i politička debata, ne samo skupštinska, svela na to koga treba staviti na alkometar a koga na blesometar, pa nije čudo ni da se dobar deo javnosti gadi nad takvim dnevnim redom društvene upitanosti. S tek malom dozom preterivanja, umesto zaključka mogao bih da sastavim rečenicu: „U Srbiji (90.928) katastrofe (2.607) umnožene sa nesrećama (10.332) čine da su laž (5.275) i prevara (2.994) postali dominantni oblici društvenosti u kojoj caruju lopovi (1.699), što Srbiju udaljuje i od Evrope (50.171) i od Kosova (24.477).”

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi