Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Da se zna ko kome telefonira
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

04. 07. 2010.

Izvor: Politika

Da se zna ko kome telefonira

Ugrožava li Zakon o elektronskim komunikacijama privatnost.



Polemike o nedavno usvojenom Zakonu o elektronskim komunikacijama ne jenjavaju ni nekoliko dana pošto ga je potpisao predsednik Srbije.

Dok italijanski novinari protestuju protiv predloga zakona kojim se ograničava pravo policije da prisluškuje telefonske linije, a premijer ih uverava da je to za njihovo dobro, u Srbiji je obrnuto. Deo srpske javnosti zabrinut je, jer smatra da novousvojeni zakon ugrožava privatnost građana, jer dozvoljava da bezbednosne službe u svakom trenutku, bez odluke suda, mogu da provere ko je, kada, s kim i koliko dugo razgovarao telefonom u poslednjih godinu dana.

Ombudsman i poverenik za informacije od javnog značaj više puta su ukazali da Ustav Srbije garantuje nepovredivost tajnosti sredstava komunikacije, te da su zbog toga, prema njihovom mišljenju, pojedine odredbe Zakona o elektronskim komunikacijama sporne. Bezbednosne službe, međutim, uveravaju da mesta strahu da će privatnost građana biti ugrožena nema.

U spornom članu 128, podsetimo, navodi se da je operater dužan da zadrži podatke o elektronskim komunikacijama za potrebe sprovođenja istrage, otkrivanja krivičnih dela i vođenja krivičnog postupka, u skladu sa zakonom kojim se uređuje krivični postupak, kao i za potrebe zaštite nacionalne i javne bezbednosti Republike Srbije. Zaštitnik građana amandmanom je tražio da se u zakon uvrsti da je policiji i BIA potrebna odluka suda za uvid u ostvarenu komunikaciju, odnosno podatke koje je operater dužan da zadrži, ali vladajuća koalicija tu inicijativu nije prihvatila.

Ombudsman Saša Janković kaže da u različitim zemljama policija, tajne službe i razni drugi organi moraju da pribave odluke različitih organa da bi pristupili zadržanim podacima.

– Ovi standardi, inače, ne tiču se samo toga ko daje odobrenje, već i niza drugih okolnosti. Odobrenje ili odluku negde daje ministar nadležan za rad tajnih službi odnosno policije, kao recimo u Mađarskoj, negde drugi organ ili funkcioner, dok u Velikoj Britaniji unutrašnji propisi dozvoljavaju da to učini rukovodilac službe ili policije, pa čak i lokalne – navodi Janković.

On objašnjava da u zemljama, kao što su Slovenija i Srbija, unutrašnji pravni poredak zahteva da odobrenje za zadiranje u privatnost pisama i drugih sredstava opštenja mora dati niko drugi do sud.

– Svi zakoni moraju biti saglasni najvišem pravnom aktu. Ipak Zakon o elektronskim komunikacijama predviđa da će se zadržanim podacima o ostvarenim i neostvarenim vezama pristupati ne na osnovu odluke suda, već u skladu sa zakonima koji regulišu rad policije i tajnih službi – kaže Janković.

Janković navodi da u Velikoj Britaniji trenutno više od deset vladinih agencija ima pravo pristupa zadržanim podacima o komunikaciji građana.

– Dok većinu u sektoru bezbednosti to ni najmanje ne zabrinjava, predsednik Evropske policijske konfederacije Hajnc Kifer ističe da kriminalci i teroristi relativno lako nalaze načine da izbegnu hvatanje u mrežu zadržanih podataka, te da je njihova praktična korist nesrazmerno mala u odnosu na uloženi napor, sredstva i vreme. Istovremeno, zadržavanje i praćenje tih podataka omogućava vladama i pojedincima da lako identifikuju članove različitih socijalnih grupa, ne nužno terorističkih, već i političkih ili interesnih – navodi Janković.

On je izrazio žaljenje što Skupština Srbije nije uvažila argumente javnosti i vratila na doradu Zakon o elektronskim komunikacijama i najavio da će tražiti njegove izmene. Janković smatra da „rešenja u novom zakonu neće dugo biti održiva u društvu koje je opredeljeno za poštovanje ljudskih prava”.

Sa druge strane, Bezbednosno-informativna agencija i MUP Srbije uveravaju da se zakonom ne uvodi ništa novo.

Kako su iz BIA povodom usvajanja ovog zakona izjavili medijima, agenti će imati uvid samo u listinge poziva. Oni objašnjavaju da neće ulaziti u sadržaj komunikacije, jer to nije prisluškivanje, već samo pristup podacima o ostvarenom saobraćaju, o statistici, odnosno listingu.

– Svaki pristup toj bazi podataka ostavlja trag – zna se ko je sa korisničkom šifrom pristupio. Ne možete skinuti listing a da se ne zna ko ga je skinuo. To obezbeđuje dovoljan nivo kontrole. Listing se skida na osnovu zahteva direktora BIA i to se zavodi u pisarnici. Ta procedura opet obezbeđuje nivo zaštite – tvrde u BIA.

Ivica Dačić, ministar policije, na dan parafiranja Zakona rekao je da će se listinzi koristiti samo za hitne slučajeve kao što su iznude, otmice ili akcije potrage za beguncima, kao i da o svemu tome postoji evidencija ko je, kada i zašto zatražio listing.

Zakonom o elektronskim komunikacijama uređuju se uslovi i način za obavljanje delatnosti u oblasti elektronskih komunikacija, nadležnosti državnih organa u oblasti elektronskih komunikacija, položaj i rad Republičke agencije za elektronske komunikacije.

Danijela Vukosavljević

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi