Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Pljačka Borbe pod plaštom sumnjive privatizacije
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

19. 07. 2010.

Izvor: Danas

Pljačka Borbe pod plaštom sumnjive privatizacije

Kako je „očerupana“ jedna od najmoćnijih izdavačkih kuća na Balkanu



Mirjana N. Stevanović

Zbog blokade računa duže od tri godine kompanija Borba ušla je u predstečajni postupak, ali, kako je poslovala u međuvremenu, da li je izdavan poslovni prostor višespratnice na Trgu „Nikole Pašića“ i ko je ubirao kiriju - samo su neka od otvorenih pitanja koja čekaju odgovor.

Kada je pre dva meseca objavljeno da je kompanija Borba, nekada jedna od najmoćnijih izdavačkih kuća na Balkanu sa tradicijom dugom gotovo čitav vek (sada upisana kao vlasništvo Vlade Republike Srbije), zbog blokade računa duže od tri godine ušla u predstečajni postupak, to nije iznenadilo dobre poznavaoce prilika na našoj privatizacionoj sceni.

Ali, kako je poslovala u međuvremenu, da li je izdavan poslovni prostor višespratnice na Trgu „Nikole Pašića“ i ko je ubirao kiriju - samo su neka od otvorenih pitanja koja čekaju odgovor. Jedino što se zna, to je da su račun kompanije Borba, zbog duga koji je premašio 450 miliona dinara, blokirale Vojvođanska, Marfin, Komercijalna i Pireus banka.

Prema rečima Vesne Čebedžić Torbica, sudije Privrednog suda u Beogradu, ova kompanija je pre isteka roka od dva meseca, posle čega sledi brisanje iz evidencije, uplatila predujam od milion dinara za otvaranje stečajnog postupka.

„Novac je uplaćen sa računa zajedničkog preduzeća, podnet je i predlog za otvaranje stečaja - reorganizacijom i postupak odlučivanja u vezi s tim zahtevom je u toku“, potvrdila je za Danas, Vesna Čebedžić Torbica.

To će, po svemu sudeći, biti epilog sunovrata nekada moćne informativne kuće u čijem su sastavu, 90-ih godina, bili Štamparija i Večernje novosti (sa svim svojim izdanjima). Ni danas nije jasno kako su te dve članice uspele da se registruju kao posebna preduzeća bez ikakve imovine, jer deobni bilans između njih i Savezne javne ustanove Borba, nikada nije urađen. Priča se nastavlja 2002. godine, kada je tadašnja savezna vlada u načelu prihvatila koncept privatizacije te kuće, kojim je bilo predviđeno da se najpre oformi holding na koji bi bila upisana sva imovina, koja bi potom bila prebačena na posebna društva - Štampariju, Novosti i Borbu sa svim njenim izdanjima.

Međutim, taj koncept nije realizovan, imovina je ostala upisana na Kompaniju Borba koja se vodila kao državna firma, ali su zato Novosti, kao ćerka firma, uspele da se privatizuju i to kao brend i bez imovine. Osim toga, od cele Borbine kuće, koja je brojala više od 3.000 zaposlenih, jedino su zaposleni u Novostima (njih osamdesetak) uspeli da dobiju akcije.

Slobdan Spasojević, jedan od bivših direktora Borbe i sadašnji predsednik Udruženja malih acionara te kompanije, podseća da je reč o kompaniji koja je pre desetak godina imala najbolji plasman u zemlji, sa oko 1.000 kioska na udarnim lokacijama širom Srbije i u Crnoj Gori, kao i impresivan vozni park od oko 200 solidnih kamiona i pik-apova.

To je bila dobra polazna osnova, tvrdi Spasojević i dodaje da su se uslovi za „unosan biznis“ stekli 2004. godine, kada je na čelo Borbe, posle problematične karijere u Geneksu koja je bila i predmet istrage, došla Stamenka Grozdanić.

„Ona je potpisala famozne odluke o osnivanju Poslovnog kluba Borba na koji je preneta imovina oranizacionih delova, Plasmana i Transporta“, podseća naša sagovornik.- Između Caneta Subotića, koji je prodavao cigarete i galanteriju i Bode Hombaha, odnosno nemačke kompanije Vac, koja se bavi plasmanom štampe, već je u to vreme postojao ugovor o poslovno tehničkoj saradnji, a spekuliše se da je tada skovan plan prema kome bi oni trebalo u potpunosti da preuzmu kioske Politike, Borbe, Duvana i Štampe. I mada nema čvrstih dokaza za tu konstataciju, činjenica je da se taj scenario u praksi polako ostvarivao.

Poslovni klub Borbe se, naime, zadužio kod firme Duvan za robu vrednu oko 40 do 50 miliona evra, i pošto se ispostavilo da taj novac ne može da vrati on svom poveriocu predaje kioske. To je, inače, problematičan deo u toj transakciji, jer su kiosci bili deo imovine Borbe, u državnom vlasništvu koje se po osnovu duga ne može otuđiti, ali to pitanje niko nije postavio. Usledilo je pripajanje Poslovnog kluba Borbe firmi Duvan, a zatim i formiranje, najpre kompanije Futura a odmah potom i Futura plus.

I sada se više ne zna ko je kome pravni sledbenik da ne govorim o imovini voznog parka, za koji je Subotić, navodno, isplatio simbličnih 600.000 evra, koja se nigde ne prikazuje dok vešćina od 2.000 radnika u kioscima ostala je na ulici - objašnjava Spasojević i dodaje da je većina od 2.000 radnika u kioscima ostala na ulici.

On tvrdi da su već u to vreme postojali ambiciozni planovi za zgradu od 30.000 kvadrata poslovnog prostora na Trgu „Nikole Pašića“, koja je bila u vlasništvu Borbe odnosno države. Govorilo se da će biti preuređena u ekskluzivan hotel ili pretvorena u veliki tržni centar. Koliko su ti planovi danas realni, to će u velikoj meri zavisiti od ishoda stečajnog postupka.

Zanimljivo je da je 2005. godine prodat i list Borba, iako je on, kao deo paketa bio u državnom vlasništvu. Na istoj adresi gde je i sedište kompanije, po imenom Novine Borba, osnovano je preduzeće u vlasništvu kiparskog Buana holding limited, i to sa 500 evra osnivačkog uloga. Novine Borba, čiji je prvi broj objavljen pre više od devet decenija, više ne izlazi, preduzeće je u blokadi za više od 22 miliona dinara, a sudbina zaposlenih, koji su „na belom hlebu“, bez socijalnog programa i akcija, neizvesna je.

Antrfile : Misteriozni kupac


Sada je svima jasno da je privatizacija izvršena pod čudnim okolnostima. U prilog tome govori i podatak da još nije razrešena misterija u vezi s kupcem firme koja se izdvojila iz državnog preduzeća, niti je iko proveravao „slučajnost“ da je direktor Agencije za privatizaciju u vreme te prodaje bio Miodrag Đorđević, koji je ubrzo potom prešao na funkciju zamenika direktora Novosti. Istu transakciju, na primer, Štamparija nije mogla da „odradi“, kao ni preostali deo Borbe - kaže za Danas Slobdan Spasojević, jedan od bivših direktora Borbe i sadašnji predsednik Udruženja malih acionara te kompanije.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi