Вести
05. 02. 2016.
Оборен сајт Данаса
Званичан сајт листа Данас јуче пре подне био је накратко оборен, али је брзо враћен у функцију.
За сада непознати хакери неовлашћено су приступили серверу и заменили насловну страну поруком. Посетиоцима који су јуче пре подне у једном тренутку покушали да приступе нашем сајту, уместо насловне стране, појавио се натпис „Politika sends regards! by crni", у преводу „Политика шаље поздраве".
O случају су обавештене надлежне институције, а наш лист ће у наредном периоду, након прикупљања података, донети одлуку и о подношењу пријаве.
Мотиви обарања сајта, такође, за сада нису познати. У том тренутку на насловној страни сајта Данаса међу главним насловима били су „Сноуден је херој који је бранио идеале Америке", „Крстић партнер у Мекинсију", „СНС пада подршка, СПС и опозиција'скачу'" и „МСП: Нема потврде о снајперистима и агентима". Међутим, тренутно се не може претпоставити да ли рушење сајта има везе са неким од тих наслова.
Претходни пут сајт Данаса био је на озбиљној мети хакера у априлу прошле године када су непознати извршиоци упали на сајт и оставили два текста која по форми и изгледу одговарају визуелном идентитету нашег листа, али не и по садржају.
Реч је о текстовима против тадашњег председника Скупштине општине Зајечар Саше Мирковића и Ђура Ђуровића, директора Београдске пословне школе. Написане су клевете против ових људи и злоупотребљен је сајт Данаса да би се непознати хакери обрачунали с њима. Исте текстове хакери су тада поставили и на сајт Пешчаника.
Коментари (1)
Остави коментар05.02.
2016.
Informaciona bezbednost - Nacionalni CERT
Umesto konkretnog komentara - dva prigodna dopisa RATEL-u:
ОдговориREGULATORNA AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POSTANSKE USLUGE
Beograd, Palmoticeva 2
Postovane koleginice i kolege, dame i gospodo,
Prema clan 7. stav. 1 Zakona o elektronskim komunikacijama (ZEK), Regulatorna agencija za elektronske komunikacije i poštanske usluge (u daljem tekstu: Agencija), osnovana ovim zakonom, je nezavisna regulatorna organizacija sa svojstvom pravnog lica, koja vrši javna ovlašćenja u cilju efikasnog sprovođenja utvrđene politike u oblasti elektronskih komunikacija, podsticanja konkurencije elektronskih komunikacionih mreža i usluga, unapređivanja njihovog kapaciteta, odnosno kvaliteta, doprinosa razvoju tržišta elektronskih komunikacija i zaštite interesa korisnika elektronskih komunikacija, u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donetih na osnovu njega, kao i regulatornih i drugih poslova u skladu sa posebnim zakonom kojim se uređuju poštanske usluge.
S druge strane, prema clanu 14. stav 1. Zakona o informacionoj bezbednosti (ZIB), Nacionalni centar za prevenciju bezbednosnih rizika u IKT sistemima (u daljem tekstu: Nacionalni CERT) obavlja poslove koordinacije prevencije i zaštite od bezbednosnih rizika u IKT sistemima u Republici Srbiji na nacionalnom nivou, a po stavu 2. ovog clana, za poslove Nacionalnog CERT-a nadležna je Regulatorna agencija za elektronske komunikacije i poštanske usluge.
Sada su Agenciji ZEK-om povereni pojedini poslovi drzavne uprava u oblasti elektronskih komunikacija i postanskih usluga, a ZIB-om - poslovi drzavne uprave u oblasti informacione bezbednosti koji se odnose na nacionalni CERT (clan 15. ZIB-a).
Imajuci u vidu,
a) prethodno navedeno,
b) da je ZIB-om uveden nov termin (pojam) "informacino-komunikacini sistem" (nepravilna skracenica: IKT sistem), koji u sustini obuhvata kako elektronske komunikacine mreze tako i informacione sisteme (videti takodje definiciju termina "network and information system" iz clana 3. tacka (1) Predloga usvojene direktive: http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-15229-2015-REV-2/en/pdf),
c) da se u EU ocekuju, u bliskoj buducnosti, radikalna promene u sektoru informacija i komunikacija (videti, na primer, dokument Saveta Evropske unije od 23. novembra 2015. - "Revizija regulatornog okvira EU za elektronske komunikacione mreže i usluge - Orijentaciona rasprava": http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-14200-2015-INIT/en/pdf), -
mislim,
1) da je Agenciji prosirena nadleznost, sto treba urediti i Statutom Agencije (http://www.ratel.rs/upload/documents/Statut/statut_ratel.pdf),
2) da je neophodno promeniti naziv Agencije tako da, na primer, glasi: "Regulatorna agencija za elektronske komunikacije, informacionu bezbednost i postanske usluge".
Iskreno,
Dejan Popovic
Beograd, 3. februar 2016.
****
Postovane koleginice i kolege, dame i gospodo,
Odredbe o zadacima i drugim pitanjima Nacionalnog CERT-a iz clan 15. Zakona o informacionoj bezbednosti glase:
"Nacionalni CERT prikuplja i razmenjuje informacije o rizicima za bezbednost IKT sistema, kao i događajima koji ugrožavaju bezbednost IKT sistema i u vezi toga obaveštava, upozorava i savetuje lica koja upravljaju IKT sistemima u Republici Srbiji, kao i javnost, a posebno:
1) prati stanje o incidentima na nacionalnom nivou,
2) pruža rana upozorenja, uzbune i najave i informiše relevantna lica o rizicima i incidentima,
3) reaguje po prijavljenim ili na drugi način otkrivenim incidentima, tako što pruža savete na osnovu raspoloživih informacija licima koja su pogođena incidentom i preduzima druge potrebne mere iz svoje nadležnosti na osnovu dobijenih saznanja,
4) kontinuirano izrađuje analize rizika i incidenata,
5) podiže svest kod građana, privrednih subjekata i organa javne vlasti o značaju informacione bezbednosti, o rizicima i merama zaštite, uključujući sprovođenje kampanja u cilju podizanja te svesti,
6) vodi evidenciju Posebnih CERT-ova.
Evidencija iz stava 1. tačka 6) ovog člana od podataka o ličnosti sadrži podatke o odgovornim licima, i to: ime, prezime, funkciju i kontakt podatke kao što su adresa, broj telefona i adresa elektronske pošte.
Nacionalni CERT neposredno sarađuje sa Nadležnim organom, Posebnim CERT-ovima u Republici Srbiji, sličnim organizacijama u drugim zemljama, sa javnim i privrednim subjektima, CERT-ovima samostalnih operatora IKT sistema, kao i sa CERT-om republičkih organa.
Nacionalni CERT promoviše usvajanje i korišćenje propisanih i standardizovanih pravila za:
1) upravljanje i saniranje rizika i incidenata;
2) klasifikaciju informacija o rizicima i incidentima;
3) klasifikaciju ozbiljnosti incidenata i rizika;
4) definiciju formata i modela podataka za razmenu informacija o rizicima i incidentima i definiciju pravila po kojima će se imenovati značajni sistemi."
Posto su zadaci Nacionalnog CERT-a slicni poslovima vase "stare" Službe za kontrolu (videti, Organizacija RATEL-a: http://www.ratel.rs/o_ratel-u/organizacija.528.html ), da li ce ti novi poslovi biti dodeljni toj luzbi u izmenjenom i dopunjenom "izdanju", ili nekoj potpuno novoj sluzbi?
Bilo kako bilo mislim da je potrebno da RATEL sto pre promoviše usvajanje i korišćenje gore navedenih propisanih pravila iz clana 15. stav 4. ZIB-a.
Iskreno,
Dejan Popovic
Beograd, 4. februar 2016.